Udar groma

Munje nastaju u olujnim oblacima (kumulonimbusima) koji se stvaraju na mjestima nestabilnih zračnih masa, gdje se topli zrak brzo uspinje i ima dovoljno vlage. Takve okolnosti najčešće su ljeti, poslije podne i navečer.

Kada se tlo zagrije, sa njega se brzo diže topli vlažni zrak. Sudarajući se sa kišnim kapima usmjerenim prema tlu, nastaju veće i manje kapljice. Elektroni bivaju odvojeni od čestica koje idu prema gore i zalijepe se za čestice koje idu prema dolje. Budući da su elektroni negativno nabijeni, u oblaku se stvara negativno nabijena baza i pozitivan vrh oblaka. Grom nastaje kratkotrajnim pražnjenjem atmosferskog elektriciteta između oblaka i Zemlje. Pri tome se oslobodi napon od sto milijuna volti koji proizvede struju jakosti nekoliko desetaka tisuća ampera u kratkom razdoblju od 1 do 100 milisekundi. Posljedica toga je naglo zagrijavanje zraka do 30.000ºC, zbog čega nastaje grmljavina. U stvari, munja i grom dio su iste pojave, samo se munja vidi prije nego što se čuje grom jer svjetlo putuje brže od zvuka. Izbijanje atmosferskog elektriciteta ima svjetlosne (linijska munja, trakasta munja, loptasta munja, munja sijevalica), akustičke (grmljavina) i mehaničke učinke.

Udar groma može biti direktan ili posredan.

Direktan udar groma u čovjeka uzrokuje visoki napon u tijelu, reda veličina 100 kV, uslijed čega sa površine ljudskog tijela nastaje preskok u obliku električnog luka, preko kojeg teče najveći dio električne struje, dok kroz tijelo čovjeka prolazi struja vrijednosti nekoliko ampera. Rijetki su oni koji mogu preživjeti direktan udar groma. Uz izravne ozljede strujom groma, mogu nastati mehaničke i toplinske ozljede. Posredni udar groma se događa kada čovjek nije pogođen ukupnom strujom groma, nego samo jednim njezinim dijelom. Opasnosti za čovjeka su tada jako velike ako se nalazi u krugu 100 m od mjesta udara groma. Od mjesta udara groma struje se raspršuju nekontrolirano i u stanju su usmrtiti čovjeka. Udar groma može se dogoditi i u zatvorenom prostoru kad se osoba nalazi u dodiru ili na udaljenosti iskrenja (manje od 1 m) od provodnika ili uključenih električnih aparata.

Smrtnost od udara groma iznosi od 10 do 30 posto, a 50 do 70 posto preživjelih ima značajne poremećaje, većinom živčanog sustava. Na mjestu ulaza struje u tijelo i na mjestu njenog izlaza iz tijela nastaju ozljede, slične ozljedama kod teških opeklina. Na tim mjestima izumire tkivo i javljaju se veliki gubici kože i tkiva u obliku lijevka. Osim opeklina struja djeluje i elektrolitički te rastvara stanice i tkiva. U trenutku  strujnog  udara nastupa odmah nesvijest, koja često traje kratko vrijeme i za sobom ostavlja kraće ili duže pojave oduzetosti ili grčeva.  Nakon što se osoba dođe svijesti obično se ne sijeća što se dogodilo. Zatim nastupaju grčevi mišića cijelog tijela i buncanje, poslije čega ostaju oduzeti neki dijelovi tijela.  Pri jačem udaru groma dolazi do sitnih krvarenja u mozgu, sa stalnim štetnim posljedicama od ozljede mozga, pa i do trenutnih smrti. Električni udar skoro uvijek odbaci čovjeka od mjesta na kome je stajao, tako da pored ozljeda od  električne struje nastaju i ozljede od pada.

Ako povređeni preživi udar groma ili električne struje, izgledi za spašavanje života su povoljni.

Simptomi i znakovi

  • Različiti poremećaji srčanog ritma. Srčani zastoj.
  • Zastoj disanja uzrokovan paralizom mišića za disanje i/ili poremećajem centra za disanje.
  • Gubitak svijesti, privremena paraliza (posebice donjih udova), konvulzije (grčevi) i/ili nemogućnost prisjećanja na događaje koji su prethodili udaru groma, koma.
  • Opekline različita oblika, tipično poput paprati, površinske opekline, moguća je i karbonizacija tijela.
  • Ozljede prsnoga koša i trbuha, prijelomi kosti, ozljede oka i uha (ruptura bubnjića u 50 posto slučajeva obostrano).
  • Kasnije - različiti psihički i neurološki poremećaji.

Postupak

  • Odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
  • Osnovno je pravilo "ne povećati broj žrtava". Ako je oluja u tijeku, a žrtva se nalazi na mjestu visokog rizika od udara groma, spasilac mora procijeniti, vodeći računa o osobnoj sigurnosti, je li moguće žrtvu premjestiti na sigurnije mjesto.
  • Žrtvi udara groma može se odmah pristupiti i dodirnuti je bez opasnosti.
  • Procijeniti stanje svijesti, disanje i ostale znakove krvotoka te, ako je potrebno, odmah započeti s mjerama oživljavanja (misliti na moguću ozljedu kralježnice). Oživljavanje mora biti uporno i dugotrajno jer paraliza mišića za disanje može trajati dulje vrijeme. Kad ima više žrtava, prednost u zbrinjavanju imaju uvijek one koje treba oživljavati.
  • Onesviještenu žrtvu postaviti u bočni položaj.
  • Zbrinuti ostale ozljede (prijelome, rane i opekline).
  • Svaku žrtvu udara groma treba prevesti u bolnicu uz stalan nadzor životnih funkcija

Kako izbjeći udar groma

  • Prije odlaska u prirodu treba se informirati o vremenskim uvjetima kako bi se izbjegla oluja.
  • Promatrati nebo - tamni oblaci, sijevanje i pojačan vjetar znak su da se približava oluja.
  • Ako prijeti oluja, a nalazite se na otvorenom prostoru, plivate ili se vozite u čamcu, odmah potražiti čvrsto sklonište.
  • Ako čujete grmljavinu, znači da ste dovoljno blizu da vas udari grom.
  • U zidanom objektu ne stajati pokraj prozora, otvorenih vrata, metalnih stupova i predmeta kao što su slavine, utičnice i električni prekidači.
  • Ne koristiti telefon i mobitel tijekom oluje. Ne tuširati se, prati rublje ili posuđe. Isključiti sve električne uređaje tijekom oluje.
  • Korisno je pravilo 30 + 30 - ako vidite munju i nakon 30 sekundi čujete grom, odmah potražiti sklonište, i najmanje 30 minuta od posljednje munje koju vidite i zvuka groma ne izlaziti iz skloništa.
  • Svaki vodič struje koji se nalazi iznad ramena povećava opasnost od izravnog udara.
  • Nikad ne stajati u velikoj skupini ljudi nego se raspršiti, kako bi u slučaju udara grom zahvatio manje osoba.
  • Izbjegavati istaknute točke, posebno osamljena stabla i rub šume. U šumi potražiti zaklon kraj manjih stabala i grmlja.
  • Tijekom oluje izbjegavati nošenje metalnih predmeta.
  • Izbjegavati boravak u blizini strujnih vodova, stupova žičara i dalekovoda.
  • Velike špilje i udoline dobra su zaštita, ali ne i plitke jame mokrih stijena.
  • Na otvorenom prostoru izabrati najniža mjesta, škrape i doline, gdje nema vode, čučnuti i pognuti se prema naprijed stavljajući ruke oko koljena; u tom položaju smanjuje se tjelesna visina i što manjom površinom tijela dodiruje tlo.
  • Ako se osjeti pucketanje, a kosa počinje kostriješiti, možete postati meta sljedećega groma. Odmah napustite to područje, a ako je to nemoguće, treba čučnuti, spustiti glavu i rukama pokriti uši kako bi se spriječile ozljede bubnjića.

Zanimljivosti

  • Temperatura prilikom bljeska munje pet je puta viša od temperature na površini Sunca.
  • Prosječna munja može tijekom tri mjeseca davati svjetlo kao žarulja od 100 vata.
  • U zatvorenom automobilu ste sigurni; ne izlaziti van i ne dodirivati metalne predmete u automobilu.
  • Iako u avione redovito udaraju munje, zbog njih se rijetko dogodi nesreća.
  • Širom svijeta oluje uzrokuju otprilike 6000 udara gromova svake minute.
  • Prođe li od uočene munje do zvuka grmljavine 30 sekundi, nalazite se 10 km daleko od oluje.
  • Grom sadrži istosmjernu struja koja je manje štetna od izmjenične.
  • Vrijeme kontakta struje groma s tijelom je kratkotrajno. Struja prolazi uglavnom površinom tijela.
  • Nije opasno dirati osobu koju je pogodio grom.
  • Zvuk crkvenih zvona ne može otjerati grom.
  • Grom može udariti više puta na isto mjesto.
  • Grom ne mora udariti uvijek najviši objekt.
  • Grom može udariti kada ne pada kiša, pa čak i iz vedra neba.

Template Design free joomla templates

park1940300
park2940300
park4940300
park5940300